U okviru ovogodišnje kulturno-umjetničkog festivala „Livanjsko kulturno ljeto“ Franjevački muzej i galerija Gorica u Livnu javnosti su, po prvi puta, predstavili izložbu „Livno – grad meda i sira“ kojom su obuhvaćene povijest i razvoj pčelarstva i sirarstva, ali i činjenicu da se livanjski med i sir trebaju zaštiti kao nematerijalna baština BiH.

Livno – grad meda i sira

Jela Duvnjak, jedna od autorica izložbe, iz Franjevačkog muzeja i galerije Gorica u Livnu, ističe za Bljesak.info, da je cilj izložbe bio dodatno najširu javnost upoznati s ova dva proizvoda vrlo visoke kvalitete i bogate povijesti.

“Konceptom je obuhvaćena povijest i razvoj pčelarstva i sirarstva u livanjskome kraju i cilj je da izložba bude informativna, edukativna i poticaj svima onima koji razmišljaju o angažmanu na ovom polju i ujedno poticaj svim nadležnima da dodatno daju potporu razvoju sirarstva i pčelarstva u Gradu Livnu“, izjavila je Duvnjak za Bljesak.info.

Izložba je organizirana u muzejskoj izložbenoj dvorani, dok su se u trijemu muzeja predstavili livanjski proizvođači meda i sira, pa su tako posjetitelji, mogli u večeri otvorenja, kušati sireve mljekara Livno, Puđa, Orman, Suša, udruge proizvođača autohtonog livanjskog sira “Cincar“, poljoprivredne zadruge “Cincar II“ i med pčelara obitelji Perković, Šperac i Salapić.

U jedinstvenom muzejskom prostoru, dodaje Duvnjak, moguće je upoznati se povijesti i razvojem proizvodnje meda i sira na edukativan i zabavan čin, u čemu su doprinos dali livanjski zaljubljenici u fotografiju, koji su svoje radove ustupili za potrebe izložbe.

“Uz opće informacije o stočarstvu i pčelarstvu moći će se posjetitelji putem odgovarajućih tekstova, fotografija i izloženih predmeta informirati o tradicionalnom načinu proizvodnje livanjskoga sira i ujedno s tradicionalnim načinom pčelarenja košnicama s nepokretnim saćem: pletarama, dubinama i ulišćima. Izložbom je prikazan razvoj od tradicionalnog do suvremenog s posebnim naglaskom na prirodne pogodnosti koje livanjski kraj nudi svima onima koji se žele baviti proizvodnjom kvalitetnog livanjskog sira i meda“, istaknula je Duvnjak.

Livanjski med, sir i vosak u srednjem vijeku izvozio se u Dalmaciju

U livanjskom je kraju duga povijest proizvodnje meda i sira, pa tako Duvnjak podsjeća, da su pčelari još u srednjem vijeku u Dalmaciju izvozili sir, med i vosak.

“ U vrijeme otomanske okupacije stočarstvo i poljodjelstvo je bilo glavno zanimanje stanovnika Livna, dok je pčelarstvo uglavnom bilo sporedno zanimanje i pčelarilo se na tradicionalan način. U vrijeme Austro – Ugarske dolazi do napretka na mnogim poljima pa tako i u razvoju sirarstva i pčelarstva. Ona prepoznaje potencijal Livanjskoga polja i stoga otvara poljoprivredne stanice i škole u kojima se proizvodio tzv. švicarski sir, budući da se radio s recepturom po uzoru na švicarske sireve, no livanjski sir ima korijene svoje prepoznatljivosti daleko ranije“, dodaje Duvnjak.

Kako je tehničar iz Galicije krajem 18. stoljeća donio znanje o košnicama s pokretnim saćem

Grčki i rimski pisci, podsjeća, već u 1. stoljeću spominju čuveni delmatski sir caseus delmaticus.

“U livanjskome kraju od tradicijski sireva proizvodili su se, također: trveni, mladi sir, tvorinjak, belava i kaškevalj. Karlo Dragu Stüch bio je prvi pčelar koji je u livanjskome kraju započeo suvremeni način pčelarenja košnicama s pokretnim saćem. On je rodom iz Galicije i kao vodni tehničar došao je u livanjsko selo Prolog 1890. godine nadzirati radove na melioraciji dijela Livanjskoga polja. On je prenio svoje znanje o pčelarenju košnicama s pokretnim saćem na šumara Antu Perkovića i Fabijana Bakovića. Obitelji Perković i Baković su suvremeni način pčelarstva raširili livanjskim krajem i danas livanjski pčelari pčelare isključivo košnicama s pokretnim saćem“, dodaje.

Livanjski sir – od punomasnog mlijeka i zrenjem od najmanje 60 dana

Na Livanjskom polju postoji čak 850 registriranih vrsta biljaka, a ono što određuje i daje kvalitetu livanjskim siru i medu, jesu flora, fauna, sastav tla i mikroklimatski uvjeti.

“Livanjski se sir proizvodi od mlijeka domaće pasmine buše i njenih križanaca s plemenitim pasminama goveda te domaće ovce pramenke. Sir se radi od punomasnog mlijeka s različitim udjelom ovčjeg i kravljeg mlijeka i zrenjem od najmanje 60 dana u prostorijama visoke vlažnosti“, dodaje.

Znanstveno je dokazano: livanjski med bolji od meda iz drugih krajeva BiH

Način pčelarenja i dobivanja meda, dodaje, sličan je kao u svim dijelovima BiH, ali livanjski je najbolji iz jednog razloga.

“Rezultati istraživanja polifenolnih i antioksidativnih supstanci u uzorcima meda s područja Grada Livna i uzorcima meda iz drugih sredina FBiH, o čemu u svojoj doktorskoj disertaciji piše dr. Stipe Čelan, pokazali su da je med s livanjskoga područja bogatiji polifenolnim sastojcima i da ima veći antioksidativni kapacitet u odnosu na uzorke iz drugih sredina FBiH. Livanjski med prema navedenim istraživanjima ima čak za 18,68 % viši antioksidativni kapacitet u odnosu na analizirane uzorke s područja 16 drugih gradova FBiH“, objašnjava.

Tradicionalni način vađenja meda daje njegove dvije vrste, ističe Duvnjak, muljani koji se dobivao gnječenje saća i cijeđeni med (samotok), a danas uz med u saću uglavnom proizvodi vrcani med.

“Zlatne medalje koje su posljednjih godina dobili livanjski pčelari na međunarodnim natjecanjima dodatna su potvrda da se radi o proizvodu koji zavrjeđuje status robne marke, ali nažalost, livanjski sir i med još uvijek nisu zaštićeni kao nematerijalna baština i jedan od ciljeva i prioriteta trebao bi biti njihova zaštita kao nematerijalne baštine“, dodaje.

Status robne marke i zaštita meda i sira kao nematerijale baštine

Pčelarska Udruga Vrisak pokrenula je proces zaštite imena med livanjskih kraških pašnjaka, dok se Udruga proizvođača autohtonog livanjskoga sira izborila da livanjski sir bude geografski zaštićeno područje.

“Livanjski sir i med, iako su svojom kvalitetom postali prepoznatljivi proizvodi ne samo na području BiH nego i izvan njenih granica, još uvijek nemaju status robne marke, a da bi se za to izborili potrebno je pokrenuti određene procedure i nadam se da će se udruge s gradskim službama u što skoroj budućnosti više angažirati po ovom pitanju“, izjavila je Jela Duvnjak iz Franjevačkog muzeja i galerije Gorica u Livnu u razgovoru za Bljesak.info.